Istorija Košarka Košarka Košarka/Vesti Košarka/Zvezdaštvo SDCZ Fudbal Fudbal/Zvezdaštvo CZBG

Vladimir Cvetković postao večan u KK Crvena zvezda

Nakon čak 70 godina od proglašenja jedinog srpskog nobelovca Iva Andrića kao počasnog predsednika košarkaškog kluba, Crvena zvezda je dobila drugog počasnog predsednika, a po izboru novoizabrane uprave rešenje nije moglo biti bolje nego izabrati Cveleta, legendu i ljudinu ne samo košarkaškog kluba, već čitavog Sportskog društva Crvena zvezda, a takođe uvaženi Cvele je dobio mesto i u upravi kluba, potpuno zasluženo.

 

Hajmo sada malo o Cvetkoviću..

Detinjstvo

Rođen je 24.maja 1941. godine u Loznici i još kao mali prikazao je ogromne simpatije i ljubav prema sportu i Crvenoj zvezdi. Prvo je zbog visine bio fudbalski golman, ali je u svojoj 14. godini imao prelom ramene kosti leve ruke. Međutim posle oporavka, jednog leta je prilikom skoka u Drinu ponovo polomio ramenu kost leve ruke, što ga je prikovalo za bolnički krevet u Beogradu, gde je ležao u gipsu dve godine, do svoje 17. godine. Na kraju boravka u bolnici posle 700 dana i noći leva ruka mu je ostala kraća za 2,5 centimetra i tanja za bar jedan centimetar od desne. Hirurški zahvat ostavio je trag od 20 centimetara, a ortoped ga je savetovao da pokuša da igra košarku, kako bi ojačao ruku i nije pogrešio.

Crvena zvezda

Već 1959. debitovao u prvom košarkaškom timu Crvena zvezda, a godinu kasnije i u zvaničnim utakmicama. Od tog vremena igrao je trinaest šampionata bivše Jugoslavije i tako se i dan danas nalazi na drugom mestu zajedno sa Dragišom Vučinićem (isto od danas novom-starom članu uprave) sa najviše sezona u klubu, a ispred njih je samo Slobodan Nikolić sa 14. Već 1961. godine bio je treći strelac ekipe, iza Sretena Dragojlovića i Ratomira Vićentića, koji će mu kasnije postati i kum. Cvele je u toj sezoni beležio 10,1 poen u šampionatu Jugoslavije. Prvi put je bio najbolji strelac kluba u ligi 1962. godine, kada je na 18 utakmica prosečno beležio 22,7 poena. U narednom šampionatu imao je prosek od 25,5 poena, ali je Zvezda tih godina bila u donjem delu tabele i pored sjajnih pojedinaca kakvi su bez sumnje bili Cvetković, Vićentić i Dragojlović. U prvenstvu 1964. godine Cvetković je imao prosek od 23 poena po meču, a Zvezda je napravila pomak i zauzela treće mesto na tabeli. Poslednji put je igrao zajedno sa Vićentićem u timu u šampionatu 1965. godine, kada je imao prosek od 28,2 poena po utakmici. Te godine je proglašen i za najboljeg sportistu SD Crvena zvezda u prvom izboru Zvezdine revije, koja je kasnije postala tradicionalna nagrada i opstala je do današnjih dana.

Neverovatno efikasan je bio u sezoni 1966. godine, kada je na 22 utakmice postigao 755 poena – prosek za današnje vreme nestvarnih 34,3 poena po meču, što je apsolutni rekord kluba u jednoj sezoni. Tada je po prvi put bio najbolji strelac lige. Na utakmici protiv Ivangrada je te 1966. godine postigao 57 poena, što mu je lični rekord i četvrti najbolji učinak u istoriji kluba na jednom meču. U prvenstvenoj sezoni 1967. imao je prosek od 32,2 poena po meču. Na susretu protiv Olimpije ubacio je 56 poena, a ekipa je zauzela treće mesto, kao i u šampionatu 1967/1968, kada je Cvele beležio 27,1 poen po utakmici. Od te sezone utakmice su počele da se igraju u dvoranama, a prešlo se i na sistem takmičenja jesen – proleće, a do tada su se prvenstva održavala u jednoj kalendarskoj godini.

Vladimir Cvetković je u sezoni 1968/69 uz pomoć mlađih saigrača Kapičića, Simonovića, Vučinića i Slavnića stigao do svoje prve šampionske titule sa Zvezdom i tako odveo crveno bele do prvog učešća u najelitnijem evropskom takmičenju, tadašnji FIBA Kup evropskih šampiona, danas nama poznatiji kao Evroliga. Bila je to i prva titula za klub posle pauze od 14 godina. U 22 susreta ostvareno je 19 pobeda i samo tri poraza, a Cvetković je sa prosekom od 27,3 poena ponovo bio lider tima.

Crvena zvezda je u sezoni 1969/70 prvi put nastupila u evropskim kupovima i to u Kupu šampiona, kada je stigla među osam najboljih timova, a Cvele, ta legendarna osmica kluba sa Malog Kalemegdana, postigao je 195 poena na deset mečeva u elitnom takmičenju i bio najefikasniji u timu. U šampionatu je beležio 19,7 poena i poslednji put bio košgeter ekipe, a Zvezdi je za dlaku izmakla nova titula, koju je osvojila ljubljanska Olimpija. Cvetković je od 1962. do 1970. godine svih devet puta bio najbolji strelac Zvezde po ukupnom broju poena, a osam puta po proseku u istom periodu. Samo je Sreten Dragojlović uspeo da ga nadmaši po proseku poena u sezoni 1963. Prvi nacionalni kup (ako ne računamo Kup Srbije-Fisaja iz perioda 40tih i 50tih) u istoriji kluba osvojen je u sezoni 1970/71, a Cvele je sa 98 poena u četiri meča bio najefikasniji košarkaš u timu. Kompletnu karijeru proveo je u Zvezdi od koje se oprostio kao kapiten šampionskom titulom 1972. godine, koju su crveno-beli osvojili u majstorici na neutralnom terenu u Ljubljani savladavši Jugoplastiku iz Splita rezultatom 75:70.

Reprezentacija

Zapažen učinak ostvario je i u dresu reprezentacije Jugoslavije za koju je odigrao 149 utakmica i postigao 1276 poena. Osvojio je čak četiri srebrne medalje na velikim takmičenjima (Svetsko prvenstvo 1963. i 1967. godine, Olimpijske igre 1968. i Evropsko prvenstvo 1969. godine). Na Prvenstvu sveta u Montevideu 1967. godine zabeležio je 48 poena na sedam utakmica. U pobedi protiv Brazila (87:84) ubacio je 15 poena. Iste godine je bio i prvi strelac podmlađene reprezentacije Jugoslavije, koja je na Evropskom šampionatu u Finskoj zauzela deveto mesto. Postigao je 157 poena u devet mečeva i sa prosekom od 17,4 po utakmici bio četvrti košgeter turnira. U trijumfu nad Španijom (82:68) postigao je 29 poena, dok je Finskoj isporučio 24 poena u pobedi rezultatom 68:59.

Ono po čemu se i danas pamti Cvetkovićev boravak u nacionalnom timu su dva pogođena slobodna bacanja za pobedu protiv izuzetno snažne selekcije SSSR-a na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine, kojom je Jugoslavija obezbedila prvu košarkašku medalju u istoriji na najvećoj svetskoj smotri sporta. Sovjeti su savladani sa 63:62 u polufinalu i srebro je bilo u džepu. Cvetković je na toj utakmici postigao pet poena, a ukupno 80 na turniru u devet utakmica, čime je bio četvrti strelac reprezentacije. Najraspoloženiji je bio u pobedi protiv Portorika (93:72), kada je ubacio 27 poena, dok je u meču protiv Španije (93:79) zabeležio 23 poena.

Funkcioner

Stečeno iskustvo mu je značajno pomoglo da postane legenda fudbalskog kluba Crvena zvezda, gde je na mestu generalnog sekretara za 18 godina doprineo osvajanju 18 trofeja u periodu od 1983. do 2001. godine. Zvezda je u to vreme bila sjajno organizovana, a Cvetković je uspešno koordinirao svim akcijama i držao konce u svojim rukama. Maksimalno se posvetio obavezama u klubu, pazio na svaki dinar, pa Zvezda u to vreme nikada nije imala dugove. Zajedno sa svojim saradnicima napravio najveći istočnoevropski fudbalski klub i dostigao rezultatski maksimum osvajanjem titule šampiona Evrope i sveta 1991. godine. Dragan Džajić je bio zadužen za sva sportska pitanja ali je Cvetković davao konačne odluke po pitanju finansija. Tako je prepolovio obeštećenje za Mihajlovića koji je te godine prešao iz Vojvodine i bio jedan od ključnih igrača u pohodu na tron Evrope. Velike zasluge za te Zvezdine uspehe imaju tadašnji funkcioneri kluba sa Marakane, Miša Slijepčević i Nastadin Begović, koje retko ko pominje kada se povede priča o Bariju i Tokiju. Od 24.septembra 1992. do 24.marta 1998. obavljao je funkciju ministra za sport.

Život pored sporta

U Beogradu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Razveden, otac je dvoje dece. Njegova supruga je bila košarkašica Rada Đurić. Kćerka Zorana je doktor kliničke psihologije u Čikagu, a sin Rastko je bivši košarkaš, isto Crvene zvezde, a i kratkotrajno se oprobao i u NBA ligi za ekipu Denver Nagetsa.

Vladimir Cvetković u Crvenoj zvezdi

Broj utakmica

Broj sezona

Broj poena

5. Zvezdina zvezda u košarci289 (16. u istoriji kluba)13 (2. u istoriji kluba)Ukupno:5983 (2. u istoriji kluba)
2. Počasni predsednik kluba Tokom 13 sezona samo je 6 utakmica propustioNajveći prosek u sezoni: 34.3 (1. u istoriji kluba)
  1959/1972Vodio ekipu tokom sezone u poenima: 9 puta (1. u istoriji kluba)

Sve vesti možete komentarisati i na našem FORUM

Komentar

Kliknite da biste objavili komentar

  • Ne mogu da opisem koliko mi je drago sto je Cvele ponovo deo uprave i jos vise zbog cina drugog pocasnog predsednika.. Inace Ivo Andricu je bilo ponudjeno 1952. godine da bude i prvi covek kluba-predsednik (kao danas Covic recimo). Odbio je zbog privatnih obaveza.

Skoči na traku sa alatkama